Godina postavljena naslovom tribine je ona u kojoj su objavljeni Selimovićev "Derviš i smrt", Dizdarov "Kameni spavač" i Sušićeve "Pobune".

– Kada pogledate našu književnost od 19. stoljeća, zaista ne postoji značajnija godina za našu kulturu, društvo i samu književnost od ove godine. Spomenuta djela su više od književnosti. Ona su u kulturi i našem identitetu uradila više nego što književnost inače čini – izjavio je profesor Kodrić. 

Pojedinačni i kolektivni identitet

Uz napomenu da je književnost često komunikacija na nivou pojedinaca, profesor je istakao i njenu važnost u kontekstu gradnje i razumijevanja kolektivnih identiteta. 

Ona je, posebno u slučaju malih naroda, zamjena za niz drugih društvenih disciplina koje trebaju opisivati kolektivne specifičnosti. 

– Književnost i umjetnost nisu sterilne od društvenih i političkih pitanja. Naprotiv, u njoj se često vode političke bitke koje su mnogo opasnije i dugotrajnije od onih koje se vode na jasnom, dnevnopolitičkom nivou – pojasnio je profesor Kodrić. 

Bosna kao književna tema

Ilustrujući to primjerima tri spomenute knjige iz 1966. godine, napomenuo je da se u njima Bosna ponovo postavlja kao književna tema.

Uz osvrt na zbirku "Kameni spavač", istakao je da ona govori o početku jednog naroda. 

– Mi se do Maka gotovo stidimo srednjeg vijeka, odričemo se predaka i prošlosti, po principu "Nek' budu bilo čiji, samo nek' nisu naši. Nasuprot toga, "Kameni spavač" je poetski ispričana srednjovjekovna povijest Bosne, ali i sažeta bosanska povijest općenito – kazao je dr. Kodrić. 

Opisujući Sušićev književni opus, kazao je da ga određuje vrhunsko umijeće pripovijedanja, kao i opis Bosne u svim njenim specifičnostima. 

– Sušić dira u neke naše rane i suočava nas s onime s čime čak i ne želimo. Također, ulazi u srž bosanske povijesti i provocira da shvatimo našu povijesnu tragiku i kolektivne traume – pojasnio je dr. Kodrić.

Odnos vjere i dogme

Selimovićev "Derviš i smrt" je opisao kao intimistički roman koji postavlja temeljna životna pitanja. 

– Između ostalog, ovaj roman govori i o odnosu vjere i dogme. U praktičnom smislu to znači sljedeće: dogmatski ćemo naučiti sve o vjeri, a pitanje je gdje će to biti u našoj praksi – istakao je dr. Kodrić. 

Tema Bosne u književnosti će se, nakon 1966. godine, nastaviti i u djelima mlađih generacija.

Uz književnost, tema Bosne će se provlačiti i u drugim formama, od slikarstva, preko važnih društvenih susreta, do svakodnevnih razgovora.

Kako je to naglasio i profesor Kodrić, ova djela su obnarodovala neke procese, zbog čega im se važno vraćati bez predrasuda koja dovode do pojednostavljenih ideoloških čitanja i tumačenja.

(preporod.info)