Na početku hutbe muftija Adilović je pozvao vjernike da preostale dane mjeseca ša'bana iskoriste za duhovne pripreme za mjesec ramazana koji je mjesec intezivnog ibadeta i uvečanih nagrada za dobra djela. 

U nastavku hutbe muftija Adilović  je naglasio da su iskušenja na dunjaluku su neizbježni dio života shodno kur'anskim ajetima iz sure El-Bekare: "Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive, (155) one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: "Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti! Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu! (157)

Muftija je naveo primjer sahabijke Ummu Seleme r.a. koja se nakon smrti njenog muža se sjetila dove koju je Poslanik ﷺ reporučio u vrijeme nesreće: "Allahu, nagradi me u ovoj nesreći i podari mi nešto bolje od toga.” Ali u srcu je govorila: “Ko može biti bolji od Ebu Seleme?” Ubrzo su je zaprosili Ebu Bekr r.a. i Omer r.a, pa je odbila. Sve dok nije stigla najveća čast, Allahov Poslanik ﷺ lično je zaprosio. Pa mu je iskreno rekla: “Allahov Poslaniče, ja sam već u godinama, ljubomorna sam, i imam siročad.” Nasmišio se ﷺ i odgovorio: "Što se tiče godina, ja sam stariji od tebe. Što se tiče ljubomore Allah će je ukloniti. A djeca njihovo brigu prepusti Allahu i Njegovom Poslaniku.” Tada je pristala i njihov brak je bio mubarek brak, kroz koji je postala Majka vjernika.

Podsjetio je da su i život i smrt na ovome svijetu iskušenje kao što kaže Uzvišeni Allah 2. ajetu sure el-Mulk: Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. Naglasio je da dunjaluk nije mjesto stalnog mira i potpune sreće. On je mjesto iskušenja i u dobru i u zlu kao što Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti. (El-Enbija’, 35.)

Muftija je nadalje istakao da su najbolji ljudi su na najvećim iskušenjima i citirao hadis: Sa’ad b. Ebi Vekkas r.a., je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko je imao najveća iskušenja? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: Najveća iskušenja su imali Božiji Poslanici a.s., a zatim ljudi sličniji njima, pa ljudi sličniji njima; vjernik će biti redovno iskušavan shodno jačini njegovog imana/vjere! Ako čovjek bude jak u vjeri imaće i jača iskušenja, a ako bude slabiji u vjeri imaće i slabija iskušenja. Rob će stalno biti na iskušenjima sve dok ne bude hodio zemljom bez ijednog grijeha!“ (Sahih. Tirmizi, br.2398.; Ibnu Madždže, br.4023.)

Napomenuo je da vjernik treba da ima na umu da su iskušenja razlog brisanja njegovih grijeha i citirao hadis: „Kada god muslimana pogodi kakav umor, bolest, briga, tuga, problem ili žalost – pa čak i trn koji ga ubode –Allah mu time briše grijehe!“, te da je vjernik uvijek na gubitku i citirao hadis: "Čudan li je primjer vjernika! Svako stanje u kojem se nađe je dobro za njega, a to nije slučaj ni sa kim drugim osim sa vjernikom. Ako ga zadesi kakva radost on se na njoj zahvali, pa mu bude dobro, a ako ga zadesi kakva nedaća on se strpi pa mu opet bude dobro." 

Muftija je istakao da je veličina nagrade je shodno težini iskušenja shodno hadisu: Enes b. Malik, radijallahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Zaista je veličina nagrade prema veličini iskušenja, zato Allah Uzvišeni, kada zavoli neke ljude, postavi ih na razne kušnje, pa ko bude zadovoljan time, Allah bit će zadovoljan njime, a ko se srdi zbog toga, njemu pripada Allahova srdžba.“ 

N kraju hutbe muftija je spomenuo izreku dvojice odabranih ashaba hazreti Omera koji je rekao: „Kada god smo bili iskušani nevoljama, u njima smo našli dobro!“, i Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu koji  je rekao: „Više bih volio da padnem s Neba nego da za Allahovu odredbu kažem: „Kamo sreće da se nije desilo.“