Muftija Adilović je nakon riječi dobrodošlice prisutnima ukratko predstavio dosada objavljene prijevode Kur'ana i predstavio promotore i ukratko ikazao na neke karakteristike prijevoda kojeg potpisuje Nurko Karaman.

Zijad ef. se u svom predstavljanju ovog prijevoda osvrnuo na posebnost i osebujnost jezika Kur'ana i nemogućnost njegovog potpunog prevođenja.  "U novije vrijeme proučavanje Kur'ana govori da ga je tekstualno nemoguće prevesti jer tekst kakav je tekst Kur'ana ni prije ni poslije Kur'ana se nije pojavio u ljudskom rodu. To je jedan poseban i osebujan tekst.", istakao je Ljevaković i to potkrijepio primjerima. U Kur'anu ima veliki broj izraza koje je naš narod usvojio i oni su poznati ali se ne prevode (ruh) i svaki prevod oduzima značenje, i moj je pristup da ih takve treba i ostaviti. Svaki Prevodilac, pa i Nurko Karaman, se je susreo sa dvije vrste problema, jedan je problem samo razumijevanje Kur'anskog teksta i izraza - jedna ista riječ u Kur'anu u različitim mjestima i različitim kontekstima ima različito značenje, ali istil pisma njegove dubine i naslage – istovremeno je to i pismeo i simbol i slika. Drugi problem je kako odabrati riječ u našem jeziku za višeslojne riječi, sa više značenja, upotrijebljene u Kur'anu, odnosno Kur'anskom jeziku. Ono što mi se svidjelo kod našeg Nurke je da je on dugo godina sam proživljavao Kur'an, poznavajući dobro arapski jezik, on je ušao u značenja Kur'ana i te poruke htio da prenese i ovdje, i to našim ljudima na najjednostavniji način da razumiju ovu složenu Božiju poruku ljudima, i mislim da je u tome uspio.“

Profesor Hajdarević se osvrnu na značaj jezika u smislu njegove zastupljenosti u svjetskim djelima: „Veličina svakog jezika mjeri se i po tome koliko je velikih svjetkih djela u njega uneseno, pa i svi prijevodi Kur'ana na naš jezik su izrazito važni i pokazuju da je i naš jezik dovoljno bogat da prihvati sve knjige i sve tekstove pisane na bilo kom jeziku.“ Na kraju je izdvojio ono što mu se posebno dopalo: „Ono što mi se dopalo kod Nurke Karamana je da je on bio vrlo odgovoran, precizan, jasan i odlučan prevodilac. Ja sam ga kao takvog uvažio, tako da njegova riječ bude posljednja, i to je jako važno da prevodilac bude potpuno siguran u ono što radi. Takođe mi se dopalo što je bio jako nježan prema svom Bosanskom jeziku i gdje god je mogao koristio je bosansku riječ, ali i neprevođenje riječi kao što su melek, Džennet, Džehennem, (...) jer je njihova semantička vrijednost tako jaka da se njenom upotrebom u nama proizvodi sijaset stilizacija koji bi svaki prijevod to umanjio“.

Prevodilac Nurko Karaman na početku je naveo razloge zbogkojih se odlučio na prevođenje Kur'ana.  Spomenuo je ekipu vrijednih alima i stručnjaka koja mu je u tome pružila nesebičnu pomoć na čemu im se i ovom prilikom zahvalio. Predstavljajući metodologiju prevođanja prevodilac navodi principe kojima se rukovodio: „Prvi princip, da pokušam prevoditi što je moguće više doslovno, nastojeći se pri tome zadržati u poziciji prevodioca, ne tumača. Upotreba svih, meni dostupnih izvora – internet, tefsiri, biblioteke, razgovori. Nisam se vezao ni za jedan tefsir posebno..." Govoreći o ciljevima prevodilac navodi: „U cjelini gledajući, moglo bi se reći da je ono što sam želio postići, jeste da pokušam dovesti čitaoca prijevoda Kur'ana na našem jeziku u poziciju čitaoca kojemu je arapski maternji jezik, ili da ga bar dovedem što bliže tom cilju.“

Gospodin Bećirović – vlasnik izdavačke kuće „Kupola“ u čijem izdanju je izašao ovaj prijevod 2018. godine, na posebno kvalitetnom papiru i tvrdih korica, govoreći o prijevodu u tehničkom smislu naglašava: „Ni jedan prijevod Kur'an do sada nije urađen tehnički bolje i u ovome će naše džematlija imati jedno lijepo osmansko pismo Kur'ana i jedan jako jasan prijevod “,